Breza

Betula pendula Roth. – obična breza, viseća breza  

  

SISTEMATIKA VRSTE  

 Carstvo: Plantae - biljke 

Koljeno: Magnoliophyta – kritosjemenjače 

Razred: Magnoliopsida - dvosupnice 

Red: Fagales – bukvolike 

Vrsta: Betula pendula Roth.  – obična, viseća, bijela breza 

Porodica: Betulaceae – brezovke, breze 

Rod: Betula - breza 

KARAKTERISTIKE  

  • biljni rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice brezovki, u visinu naraste do 30 metara a u debljinu do 60 cm 
  • pripadaju mu 84 priznate vrste od kojih u Hrvatskoj rastu dvije, viseća ili obična breza (Betula pendula) i kritično ugrožena cretna breza  
  • drvo je lako za obradu, ali nije visoke kvalitete, pa se od njega proizvodi furnir i jeftiniji namještaj i vrata 
  • mladi listovi i pupoljci bijele breze su jestivi, a isto tako i rese, sjemenke i unutrašnji dio kore 
  • cvjeta između ožujka i svibnja, breze stvaraju svoje prve jednospolne cvjetove u dobi od pet godina, samostojeća stabla su spolno zrela kad imaju oko deset godina 
  • plod je sićušni spljošteni oraščić s 2 postrana krilca, koja su šira od ploda, u 1 kilogramu ima milijun i pola plodova, čija klijavost iznosi 20% 
  • grančice breze poznate su po tome što se od njih izrađuju metle    

RASPROSTRANJENOST  

  • raste u Europi i Aziji, česta je u našim kontinentalnim šumama te u nasadima i parkovima 
  • raste pojedinačno ili u manjim skupinama, kod nas negdje tvori i gotovo čiste sastojine zbog kojih su mjesta dobila ime (Brezova kosa kod Moslavačke gore, Brezovo polje kod Psunja, Brezovačko polje kod Plitvica) 
  • nalazimo je od brežuljkastog pojasa do 1900 m nadmorske visine, na svježim, pjeskovitim, glinenastim i kamenitim, kiselim tlima siromašnim hranjivim tvarima 

JESTIVOST 

  • mladi listovi i lisni pupoljci su jestivi, sakupljaju se u rano proljeće čim se formiraju, mogu se osušiti, samljeti i u prah i koristiti kao dodatak prehrani 
  • rese, sjemenke i unutrašnji dio kore također su jestivi, oni se suše, samelju u brašno i peku kao kruh 

UPOTREBA 

  • od listova se rade ekstrakti za njegu kose 
  • kao i vrbina kora zbog sadržaja salicilne kiseline, koristila se za ublažavanje bolova i umanjivanja groznice 
  • u službenoj fitoterapiji danas se koriste listovi koji djeluju kao snažan diuretik i antiseptik, potiču mokrenje 5-6 puta više od prosjeka, djeluju kao dezinficijens mokraćnih putova te tako pomažu kod bolesti bubrega, mjehura, mokraćnog kamenca kao i kod drugih bolesti (giht) gdje poticanje mokraće ima povoljnog utjecaja 
  • najbolje ih je koristiti svježe no za kasniju upotrebu suše se na tamnom i suhom mjestu raspoređeni u tankom sloju 
  • 2 čajne žličice listova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi poklopljeno 10 minuta, procijedi i pije tijekom dana u malim gutljajima između obroka   

 ZANIMLJIVOSTI: 

  • rod je dobio ime po galskoj riječi betu, koja znači »bitumen«; prema Pliniju Starijem, Gali su dobivali bitumen od te biljke 
  • stanovnici tajgi u Europi i Aziji stoljećima su zarezivali brezina stabla kako bi dobili brezin sok od kojeg su dobivali vino, pivo i ocat, iz soka se koncentriranjem dobiva brezin sirup, od šećera brezin sirup sadrži glukozu i fruktozu koje ima više, također sadrži i podosta ksilitola koji se dodaje mnogim dietetskim i farmaceutskim proizvodima bez šećera te sprječava rast i stvaranje kiseline od strane bakterija koje uzrokuju karijes 
  • pivo od breze (engl. birch beer), je bezalkoholni napitak koji se proizvodi od brezine kore i biljnih ekstrakata 

IZVORI: